Osnovna škola Gvozd

 U našoj školsko knjižnici obilježili smo Dan žena izradom plakata Slavne hrvatske žene.

Učenici su upoznati sa životom, radom i stvaralaštvom naše  književnice Ivane Brlić Mažuranić, novinarke Marije Jurić Zagorke, slikarice Slave Raškaj, skladateljice Dore Pejačević i kraljice Jelene Slavne.

Marija Jurić Zagorka

(Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 29. studenoga 1957.),

hrvatska književnica i novinarka.

Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica.

Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena.

Ivana Brlić-Mažuranić

 (Ogulin, 18. travnja 1874. - Zagreb, 21. rujna 1938.)

hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.

Akademija ju je dva puta predlagala za Nobelovu nagradu, primivši je 1937. za svoga (dopisnoga) člana, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast.

Školska knjiga, d.d. ustanovila je književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić

1971. radi promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež.

Slava Raškaj

(Ozalj, 2. siječnja 1877. - Stenjevac, Zagreb, 29. ožujka 1906.),

hrvatska slikarica

Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Od rođenja gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču.

U slikanje ju je povremeno upućivao Bela Čikoš – Sesija, no u biti je bila samouka.

Dora Pejačević

(Budimpešta, 10. rujna 1885. - München, 5. ožujka 1923.),

hrvatska skladateljica, rodom iz slavonske grofovske obitelji Pejačević.

Kći hrvatskog bana, grofa Teodora Pejačevića i mađarske barunice Lille Vay de Vaya, glazbu je počela učiti kao dijete kod poznatog mađarskog orguljaša Károlya Noszede koji je ljeti dolazio u Našice.

Poznatija djela:

Glasovirski kvintet u h-molu op. 40
Gudački kvartet u C-duru op. 58
Simfonija u fis-molu op. 41

Hrvatska kraljica Jelena Slavna

Podrijetlom iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca, omiljena u hrvatskom narodu i poznata kao Jelena Slavna. Nakon smrti muža, kralja Mihajla Krešimira II. 969. godine vlada kao regentkinja malodobnog sina Stjepana Držislava.

 „Ona, koja je za života bila kraljica, postade i majkom siročadi i zaštitnicom udovica.“