preskoči na sadržaj

Osnovna škola Gvozd

 > O školi  > Knjižnica
Knjižnica

Svjetski dan knjige 2017.

Autor: Unknown , 24. 4. 2017.

 

 Kratka povijest knjige

 

 

Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu pisanja i umnožavanja tog materijala.

Prije pojave pisma ljudi su informacije pohranjivali u glavi no koliko god usmena predaja bila učinkovita i danas, nije bila dovoljna da sačuva svekoliko ljudsko znanje, osim toga, pamćenje blijedi, pa je mnogo toga zaboravljeno. Knjige su izumljene radi očuvanja informacija, kako bi se moglo prenijeti na druge ljude.

 

Stari Babilonci, Asirci i Perzijanci utiskivali su drvenim štapićem znakove u mekane glinene pločice, koje su zatim sušili i pekli.

 

Papirus je materijal za pisanje, prenošenje poruka i pohranjivanje znanja sličan današnjem papiru. Oko 2000. godine pr. Kr. pronašli su ga Egipćani. Izrađivao se od samonikle močvarne biljke iz doline Nila.

Papirus se koristio u Egiptu približno od 3000. pr. Kr.

U Grčku je prenesen u 7. stoljeću pr. Kr., a otuda u Rim i ostale dijelove Europe, gdje se kao materijal za pisanje koristio sve do 10. stoljeća.

Oko 200. pr. Kr. jedan od faraona iz dinastije Ptolemejevića zabranio je izvoz papirusa iz Egipta, kako bi spriječio razvoj knjižnica u drugim zemljama.

U gradu Pergamu, u današnjoj Turskoj, proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom.

Pergament se izrađivao preradom tankih koža najčešće mladih životinja: koza, ovaca, teladi, magaraca pa i zmija.

Pergament je i danas u upotrebi za različite svečane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično (Versajski ugovor, povelja UN, Povelja grada Zagreba, Nobelova nagrada).

Kodeks je  dvije ili više voskom premazanih tablica spojenih vrpcom; najstariji oblik knjige, isprva na pergamentu, poslije na papiru; javlja se u 1. stoljeću i zamjenjuje papirus, a u široj uporabi je od 4. stoljeća. Od 9. stoljeća često je bivao bogato iluminiran,     a od 14. stoljeća zamjenjivan inkunabulama i tiskanim knjigama.

    

Inkunabula ili prvotisak (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine. Nakon izuma Gutenbergovog tiskarskog stroja, jednog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića, počinje tiskanje prvih knjiga – inkunabula. Prva tiskana knjiga je Gutenbergova Biblija tiskana 1455. godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni.

Iluminacija - oslikane rukopisne knjige, minijaturama, inicijalima i ornamentima bordure. Bogatstvo ukrasa i primjena zlata pri ukrašavanju odražava vrednovanje pisane riječi i važnosti koja se pridavala rukopisnoj knjizi u pojedinim razdobljima.  Javljaju se već u kasnoantičko doba, a procvat doživljavaju u srednjem vijeku. Iluminacija potom prati prve tiskane knjige.

Minijatura ili iluminacija je sličicom ili crtežom urešen rukopis. Ime je nastalo jer se prvotno izvodila živom crvenom bojom.

Inicijal, u tiskarstvu, je početno slovo u pisanim rukopisima koja su posebno oblikovana, istaknuta veličinom, redovno ornamentalnog karaktera ili čak oblikovana kao okvir nekom prikazu.

Ornament je ukras, dekoracija sazdana od biljnih, životinjskih, geometrijskih ili antropomorfnih motiva.

Učenici izrađuju iluminacije.

Papir kao podloga za pisanje, u današnjem obliku, pojavio se u Kini oko 105. godine. Proizvodi se uglavnom od drveta ili celuloze.

Dugo godina je proizvodnja papira u Kini bila strogo čuvana tajna. Tek 500 godina kasnije papir se počeo proizvoditi u Koreji, i nešto kasnije, u Japanu. Oko 750. godine Arapi su počeli proizvodnju papira.

U Europi papir se počeo proizvoditi znatno kasnije, tek oko 1100 - tih godina.

Pravi tehnološki napredak za masovnu industrijsku proizvodnju papira, i upotreba drveta kao baze za osnovnu sirovinu, počeo je tek u prvoj polovici 20. stoljeća.

 

E-knjiga ili elektronička knjiga je elektronički, digitalni ekvivalent tiskanoj knjizi. E-knjiga se prvi put spominje 1971. godine kada je Michael Hart, student sveučilišta u Illinoisu, putem sveučilišne mreže počeo distribuirati knjige u digitalnoj formi. To je bio početak projekta koji je Hart poslije nazvao "project Gutenberg", po izumitelju tiskarskog stroja Johannesu Gutenbergu. Projekt se zalaže za kreiranje elektronskih verzija književnih dijela i njihovo besplatno distribuiranje putem interneta.

Cilj je sačuvati sve vrijedne knjige (jer papir trune) i osigurati da su knjige dostupne svima, tko je željan znanja.

 

 








Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

 
Logo škole

 
Oglasna ploča
 
POPIS UDŽBENIKA
 
Školsko zvono

 
HRABRI TELEFON
 
RED BUTTON

 
Lektira

 
Hrvatski pravopis

 
Jezični savjeti

 
Korisni linkovi




 
Arhiva dokumenata
 
Upisi u srednju školu

 
e-Dnevnik

 
Sigurnost na internetu

 
Projekti

 

 

 
"Zajedno na obrok 2"

 
Zelena čistka

 
Poveznice

 

 

 

 

 
Računi e-pošte

  

 

 

 

 

 
Tražilice

 
 > O školi  > Knjižnica
CMS za škole logo
Osnovna škola Gvozd / Ul. kralja Petra Svačića 21, HR-44410 Gvozd / os-gvozd.skole.hr / os-gvozd@os-gvozd.skole.hr
preskoči na navigaciju