Osnovna škola Gvozd

Petrova gora je gora u središnjoj Hrvatskoj između rijeka Kupe, Gline i Korane. Pruža se SI-JZ , u duljinu od 25 km. Prostire se jugoistočno od Karlovca, na razmeđu Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije.

Petrova gora u ranom srednjem vijeku zvala se Gvozd (Gvozdena gora). Gvozd je starohrvatski naziv za šumu te je naziv Gvozdena gora istoznačan današnjem Šumovita gora.

Petrova gora je jedan od najljepših i najbolje očuvanih gorskih šumskih krajobraza Republike Hrvatske. Zbog iznimne krajobrazne vrijednosti područje “Petrova gora - Biljeg” u središnjem dijelu Petrove gore je zaštićeno 1969. godine u kategoriji značajnog krajobraza.

Najvažnija prirodna obilježja područja su očuvani i cjeloviti šumski predjeli gustih bjelogoričnih šuma ispresijecani potočnim dolinama. U južnom dijelu prevladavaju šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena, dok sjeverne obronke Petrove gore obrastaju bukove šume u kojima je prisutan obični grab.     

Strogo zaštićene biljke su božikovina (Ilex aquifolium), kitajbelova režuha (Cardamine kitaibelii) i tamnocrvena kruščika (Epipactis atrorubens), a zaštićene svojte muška paprat (Dryopteris filix-mas) i oslad (Polypodium vulgare).

Među strogo zaštićenim vrstama sisavaca ističu se šišmiši spadaju dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi) i sivi dugoušan (Plecotus austriacus), a pod strogom zaštitom su i puh orašar i vidra. Od vodozemaca na popisu strogo zaštićenih vrsta je žaba gatalinka. Pod strogom zaštitom je i sedam vrsta leptira.

Ornitološki park Petrovac (OPP) možemo smatrati oglednim primjerom ornitofaune cijelog područja Petrove gore. Od ptica pod strogom zašitom su škanjac osaš, vodomar, siva žuna, bjelovrata muharica, sirijski djetlić, golub dupljaš i crna žuna.

Preko vrha Petrove gore sagrađena je u doba uprave Rimskog Carstva (1-4. st.) cesta kojom se kretala ponajprije rimska vojska (legionari). Cesta je bila odvojak Velike ceste (Via magne), zvane i Vojni put (Via exercitualis), koja je povezivala rimske provincije Dalmaciju i Panoniju.

     Kip kralja Petra Svačića

Prema predaji posljednji je hrvatski kralj iz narodne loze Petar Svačić pokopan blizu vrha Mali Petrovac. Mjesto navodnog kraljevog groba obilježeno je spomen pločom. Kralj Petar poginuo je 1097. godine kada se vojska pod njegovim zapovjedništvom sukobila s vojskom ugarskog kralja Kolomana.

U šumi Vrletne strane na Petrovoj gori otvorena je prva šumska partizanska bolnica u Jugoslaviji u listopadu 1941. godine. U blizini su se nalazile bolničke zemunice.

                            Izradili smo umnu mapu Petrova gora.