preskoči na sadržaj

Osnovna škola Gvozd

 > O školi  > Knjižnica
Knjižnica

Dan zahvalnosti za plodove zemlje

Autor: Unknown , 11. 10. 2012.

     

 

 

 

Više od pola količine sveukupne hrane čovječanstva

       dobiva se od žitarica te su one

       najvažnije čovjekove prehrambene biljke.

Žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice trava (Gramineae), čiji zrnasti plodovi (žita) služe za prehranu ljudi i životinja i kao sirovina u prehrambenoj industriji.

                

 

U prvom redu sistematike i podjele žitarica to su:

  • pšenica (znanstveni naziv tricium),
  • raž (secale),
  • ječam (horedum),
  • riža (oriza),
  • zob (avena)
  • kukuruz (zea mays)
  •  proso (panicum),
  • sirak (sorgum),
  • heljda,
  • te hibrid pšenice i raži pod nazivom triticale (tritikal).

 

Prema nekim botaničkim osobinama, žita se dijele:

  • na prava ili strna - cvijet u obliku klasa (pšenica, raž, ječam, zob)
  • prosolika - cvijet u obliku metlice (riža i kukuruz)

 

 

Pšenica je najvažnija žitarica, a od žitarica se za prehranu ljudi najviše koristi riža, koja je osnovna hrana Azije, posebno u Kini i Japanu. Kukuruz je žitarica koja se najviše prerađuje.

 

 

 

Plodovi  žitarica  su  bogati:

  • ugljikohidratima,
  • bjelančevinama,
  • celulozom,
  • mineralima i
  • vitaminima.

 

 

 

Prehrana temeljena na žitaricama ima brojne pozitivne učinke na zdravlje:

  • Zaštita od srčanih bolesti

Vlakna u žitaricama više štite od rizika od srčanog udara nego vlakna u voću i povrću.

  • Dijabetes

Jedenje hrane koja je sporo probavljiva i puna topivih vlakana može smanjiti rizik od razvitka dijabetesa, tako što reducira potrebu za velikim količinama inzulina u krvi. Vlakna iz žitarica poznata su kao naročito dobri zaštitnici protiv dijabetesa.

  • Pomoć u borbi s gojaznošću

Ljudi koji imaju problema s težinom teže ka nisko kaloričnim dijetama. Hrana bogata vlaknima, kao što su cjelovite žitarice odlično se uklapa u svaki program za gubljenje težine. Budući da ih tijelo sporije probavlja, stvara se i duži osjećaj sitosti i na taj način cjelovite žitarice pomažu da se lakše nosimo sa smanjenim unosom hrane u organizam.

  • Zaštita probavnog trakta

Hrana s puno vlakana, kao cjelovite žitarice i njihovi produkti, povećava pokretljivost hrane kroz probavni trakt. To rezultira mekšom i kvalitetnijom stolicom i puno frekventnijim radom crijeva. To pokretanje rada crijeva rezultira dobrim okruženjem za korisne bakterije, a u isto vrijeme smanjuje količinu štetnih bakterija. Dijeta bogata vlaknima, koja uključuje i topiva i netopiva vlakna, u velike smanjuje rizik od raka crijeva i općenito bolesti probavnog trakta.

 JESTE LI ZNALI?

Ječam se smatra jednom od najstarijih žitarica u Europi. Sijao se još u kameno doba, kultivirao u starom Egiptu, Mezopotamiji i području europskih sojenica. Sumerani su uz uobičajenu primjenu u kuhinji, tu žitaricu koristili kao mjeru i novac, a Vedski tekstovi spominju ječam i rižu kao dva besmrtna nebeska sina. U Babilonu se od njega pravila kaša i pivo, a u Starom vijeku je prženi ječam bio važna živežna namirnica. Zdrava je i jeftina zamjena za kavu, a ječmeni slad je odlična zamjena za šećer. Ječam je žitarica koja uspijeva u hladnijim krajevima. Koristi se za proizvodnju kruha, slada, piva, viskija kavovina, stočne hrane i dr. i zauzima četvrto mjesto u proizvodnji žitarica.

 

Raž (lat. Secale cereale) strna je žitarica, za koju se smatra da se počela uzgajati oko 1500. pr. Kr. na području današnje Turske. Od tada se proširila u okolna područja. Njena upotreba u prehrambenoj industriji seže od proizvodnje brašna pa do piva i viskija. Uzgaja se kao krmna kultura te u industriji octa. Smatra se da neki njezini ekstrakti imaju antialergijsko djelovanje, što nije znanstveno dokazano. Raž sadrži dosta proteina te vitamina A, E i B. Samooplodna je biljka dugog dana. Najviše se uzgaja u planinskim i brdskim područjima. U nizinama se sije krajem rujna i početkom listopada, a u brdima početkom rujna.

 

Pšenica je biljka koja se uzgaja širom svijeta. Globalno, ona je najvažnija zrnata biljka koja se koristi za ljudsku prehranu i druga je na ljestvici ukupne proizvodnje prinosa žitarica odmah iza kukuruza; treća je riža. Pšenična zrna su glavni prehrambeni proizvod koji se rabi za izradu brašna za kruh, kolače, tjesteninu itd; i za fermentaciju za izradu piva, alkohola, votke i biogoriva.

Kukuruz (Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike. Igrao je važnu ulogu u povijesti, pogotovo kod naroda Srednje Amerike. U Europu je donesen 1493. a po nekim izvorima 1535. U Hrvatsku pod Habsburzima i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću je stigao u 17. stoljeću.

 

 

 

Riža je rod žitarica iz pretežno tropskih i sutropskih predjela Azije i Afrike. Pripada botanički među širokolisne trave. Jednogodišnja je biljka, naraste do 1.8 m visoko. Prirodno područje rasprostiranja riže je tropsko i subtropsko područje Afrike i Azije, no raste i u Europi, npr. u Italiji i Makedoniji te u Americi.

Za uzgoj je potrebno puno vode i ljudskog rada. Kultiviranje riže započelo je već prije više od 6500 godina u više država. Godišnja proizvodnja riže u svijetu iznosi oko 600 milijuna tona. Glavni proizvođači su Kina (31%) i Indija (20%) i Indonezija (9%).

Generalna skupština UN-a proglasila je 2004. g. za godinu riže.








Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

 
Logo škole

 
Oglasna ploča
 
POPIS UDŽBENIKA
 
Školsko zvono

 
HRABRI TELEFON
 
RED BUTTON

 
Lektira

 
Hrvatski pravopis

 
Jezični savjeti

 
Korisni linkovi




 
Arhiva dokumenata
 
Upisi u srednju školu

 
e-Dnevnik

 
Sigurnost na internetu

 
Projekti

 

 

 
"Zajedno na obrok 2"

 
Zelena čistka

 
Poveznice

 

 

 

 

 
Računi e-pošte

  

 

 

 

 

 
Tražilice

 
 > O školi  > Knjižnica
CMS za škole logo
Osnovna škola Gvozd / Ul. kralja Petra Svačića 21, HR-44410 Gvozd / os-gvozd.skole.hr / os-gvozd@os-gvozd.skole.hr
preskoči na navigaciju