Osnovna škola Gvozd

Ukrajina je najveća ukoliko uzimamo u obzir zemlje čiji teritorij je u potpunosti smješten unutar europskog kontinenta. Ukupnu površina Ukrajine iznosi 603.628 četvornih kilometara – površina 11 puta veća od površine Hrvatske.

Položaj geografskog središta Europe ovisi o definiranju granica Europe, uglavnom jesu li udaljeni otoci uključeni za definiranje krajnjih točaka Europe, te o načinu izračuna konačnog rezultata. Stoga nekoliko mjesta tvrdi da su domaćini ovog hipotetskog centra, a među njima i jedan u Ukrajini. Godine 1887. geografi iz Austro-Ugarskog Carstva postavili su povijesno obilježje i veliki kamen u blizini sela Dilove koje se nalazi na rijeci Tisi, blizu rumunjske granice, a u okrugu Rakhiv u Zakarpatskoj regiji – današnja Ukrajina. Za obilježje se vjeruje da označava geografsko središte Europe. Austrougarski geografi su ovo geografsko središte Europe izračunali tako što su pronašli geometrijsku središnju točku ekstremnih geografskih širina i dužina Europe, ali vanjske granice Europe koje su uzeli u obzir nisu nam danas poznate. Iako su izračunali da se to središte nalazi na 48°30′ sjeverne geografske širine i 23°23′ istočne geografske dužine, spomenik su postavili na nešto drugačijoj lokaciji (47°57′46.47″N 24°11′14.4″E).

Ogromni obradivi prostori u Ukrajini s plodnom crnicom učinili su je idealnim mjestom za uzgoj pšenice i drugih usjeva žita. Kao takva, dobila je nadimak „Europske žitnice“. Ukrajina s 12% sudjeluje u cjelokupnom svjetskom izvozu žitarica, a procjene za ovu godinu su da će Ukrajina osigurati 16% svjetskog izvoza kukuruza. Osim u Europu, Ukrajina oko 40% žita izvozi na Bliski istok i u Afriku.

Ukrajina ima ogromne površine zemlje zasađene suncokretom. Procjenjuje se da bi ukupna veličina ukrajinskih poljoprivrednih površina pod suncokretom mogla pokriti cijeli teritorij Slovenije.

Ukrajina je četvrta u svijetu po broju najobrazovanijeg stanovništva. Službeni podaci ukazuju na to da 99,4% Ukrajinaca u dobi od 15 i više godina zna čitati i pisati. 70% odraslih Ukrajinaca ima srednje ili visoko obrazovanje. Čak i svjetski prvaci u teškoj kategoriji, ukrajinci Vitali i Wladimir Klitschko imaju doktorske titule.

Dominantna religija u Ukrajini je istočno pravoslavno kršćanstvo, koje je snažno utjecalo na ukrajinsku arhitekturu, književnost i glazbu.

Zanimljivo je da je ukrajinski jezik 1934. godine bio ocijenjen 3. najljepšim jezikom, iza francuskog i perzijskog. Tada je također ocijenjen 2. najmelodioznijim jezikom svijeta, nakon talijanskog. Mnogi Ukrajinci su dvojezični: u mnogim područjima naći ćete ljude koji govore ruski ili one koji ga razumiju.

Tradicionalna ukrajinska prehrana uključuje piletinu, svinjetinu, govedinu, jaja, ribu i gljive. Ukrajinci također imaju tendenciju jesti puno krumpira, žitarica te svježeg i ukiseljenog povrća. Ukrajinska kuhinja iznimno je raznolika i uzbudljiva, s različitim etničkim manjinama i bogatom multikulturalnom poviješću koja donosi niz različitih namirnica na stol. Popularna tradicionalna jela uključuju varenyky (kuhane okruglice s gljivama, krumpirom, kiselim kupusom, svježim sirom ili trešnjama) i holubtsi (punjene sarmice punjene rižom, mrkvom i mesom). Najpoznatije ukrajinsko jelo je boršč. Sastoji se od juhe od cikle, kupusa i krumpira. Pravi ukrajinski boršč također sadrži meso, najčešće svinjetinu.

Bogate narodne nošnje jedan su od simbola Ukrajine. Vyshyvanka je ukrajinska nacionalna nošnja. Radi se o nošnji ukrašenoj ornamentalnim ručno tkanim vezom s cvjetnim detaljima. I žene i muškarci nose vyshyvanku u raznim prilikama.

Nekoliko primjera: Na Ivanje se diljem Ukrajine održava jedna od najzabavnijih tradicionalnih proslava. U ritualu pročišćivanja djevojke i mladići preskaču vatru držeći se za ruke. Narodno vjerovanje je da skok preko vatre bez izgubljenog stiska ruku znak ljubavi koja je predodređena da traje cijeli život. Smatra se da je popularna tradicija bojanja uskršnjih jaja nastala upravo u Ukrajini. Izvorno su jaja bila šarana pomoću voska i boje, da bi vosak na kraju bio uklonjen ostavljajući impresivan uzorak s jarkim bojama.

Sedam UNESCO-ovih objekata na listi svjetske baštine UNESCO nalazi se u Ukrajini. Osim povijesnog središta grada Lavova na sjeverozapadu Ukrajine, na poznatoj listi je još katedrala Svete Sofije u Kijevu, Sveučilište Chernivtsi te cijeli niz jedinstvenih drvenih crkvi u Karpatima i bukovih šuma koje ih okružuju.

„Tunel ljubavi“ je dio industrijske željeznice u blizini Klevana u sjeverozapadnoj Ukrajini. Napuštenu željeznička pruga pruzela je priroda, a slikoviti lučni oblik drveća nad prugom privlači brojne parove na lokaciju. Zaljubljene također privlače lokalne legende da će se parovima koji posjete ovo mjesto ispuniti želje.

Arsenalna stanica kijevskog metroa najdublja je metro stanica na svijetu. Nalazi se 105,5 metara ispod zemlje. Razlog zašto je Arsenalna toliko duboka je rijeka Dnjepar. Silazak pokretnim stepenicama s površine do metro stanice traje 5 minuta.

Lavov je službeno grad s najvećim brojem kafića po glavi stanovnika na svijetu. U ukrajinskom Lavovu, koji broji oko 700.000 stanovnika, moguće je birati između 1.500 kafića (1 kafić na 467 stanovnika). Pretpostavljamo da brojni gradovi, osobito u našim područjima, nisu bili uzeti u obzir prilikom ovog istraživanja.

Izvor: http://abcgeografija.com/teme/ukrajina/