Osnovna škola Gvozd

Danas, u 21. stoljeću, svjedoci smo ponovnog „buđenja“ zaraznih bolesti. Sjetimo se samo ptičje i pandemijske gripe, SARS-a, bolesti „kravljeg ludila“, MRSA-e i drugih rezistentnih bakterija, HIV/AIDS-a, hepatitisa C, hranom prenošene E. coli…  

Upravo je pravilno pranje ruku najvažnija mjera sprječavanja širenja zaraznih bolesti. Bolesti koje se mogu spriječiti pravilnim pranjem ruku su proljev, gripa, prehlada, upala grla, upala pluća, konjunktivitis, dječje gliste i mnoge druge.

Na slici je shematski prikazano kako prosječna osoba opere ruke. Dijelovi ruku koji su obojeni crveno najčešće se propuste oprati (palac, vrhovi prstiju i prostori između prstiju), a dijelovi koji su plavo obojeni često se propuste oprati.

Znate li da je palac naš najvažniji prst? Funkcija šake bez palca jako je oslabljena, puno više nego bez bilo kojeg drugog prsta. Isto tako, gotovo sve što dodirujemo to radimo vršcima prstiju na kojima se nalaze i nokti koje je posebno zahtjevno oprati.

Kako bi se promoviralo pranje ruku sapunom i vodom, od 2008. godine u svijetu se 15. listopada obilježava Svjetski dan pranja ruku (Global Handwashing Day).

Istraživanja diljem svijeta pokazala su da svega 30% ljudi pravilno pere ruke u ključnim trenucima:

1. nakon korištenja WC-a,
2. nakon brisanja djetetove guze (ili bilo kojeg kontakta sa stolicom ili povraćenim sadržajem),
3. prije svakog kontakta s hranom (prije pripreme i prije jela).

Pred nama je izazov da pravilno pranje ruku iz dobre ideje preraste u svakodnevno ponašanje kod kuće, u školama, vrtićima, na radnom mjestu.

Kako ruke prenose zarazu? 

Našim rukama dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima… Uzmimo za primjer osobu koja ima proljev, a ne opere pravilno ruke nakon korištenja WC-a. Na njezinim rukama lako mogu dospjeti mikroorganizmi iz njezine stolice. Nakon toga dio tih mikroorganizama će ostati na onim površinama koje ta osoba dodirne – na kvaki, na rukama druge osobe, na tipkovnici, na rukohvatu u autobusu. Ukoliko ta osoba primjerice reže krastavce za salatu, na njih će također preći mikroorganizmi. Još su bolji primjer bolesti koje se prenose zrakom, poput gripe. Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na koncu najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe.

Zašto je pranje sapunom i vodom jedino pravilno?

Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima i mirišljavima.

Pravilno pranje ruku treba biti svakodnevno ponašanje (navika,rutina) kod kuće i u školi.