Osnovna škola Gvozd

Uz obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti, 22. svibnja u Republici Hrvatskoj obilježavamo i Dan zaštite prirode, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor Republike Hrvatske.

Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se kako bi se upozorilo na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti i ubrzano siromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek.

U prostoru školske knjižnice organizirali smo izložbu ljekovitog i zaštićenog bilja našeg kraja. Učenici su upoznati s različitim vrstama ljekovitog bilja koje raste u njihovom okruženju i upotrebom u liječenju. Nakon predavanja degustirali smo domaće čajeve od mente, kamilice i kadulje.

Pojam biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji.

Biološka raznolikost je skup svih živih organizama koji naseljavaju Zemlju. Uključuje, biljke, životinje, gljive i mikroorganizme pa čak i bakterije.

Stabilna biološka raznolikost obično podrazumijeva zdravi okoliš.

Premda još nije poznat ni približan opseg biološke raznolikosti, znanstvenici su do danas opisali i klasificirali 1,75 milijuna vrsta, i to 1.063.000 životinjskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta te 11.200 mikroorganizama, a o genima se svakog dana saznaje nešto novo.

Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta doseže 10 do 30 milijuna, no svake godine iščezava 40.000 vrsta, što uvelike smanjuje cjelokupnu ekološku ravnotežu i stabilnost.

Biolozi su izračunali da će u idućih 30 godina nestati oko 20% poznatih vrsta, a do kraja stoljeća moglo bi uz sadašnji trend nestati oko 50% biološke raznolikosti.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća - od 50.000 do više od 100.000, što je za zemlju razmjerno malene površine vrlo visoka brojka.

Zakon o zaštiti prirode utvrđuje 9 kategorija zaštićenih područja. Nacionalne kategorije u najvećoj mjeri odgovaraju jednoj od međunarodno priznatih IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja.

U tablici su prikazane kategorije zaštićenih područja, razina upravljanja i tko ih proglašava. 

STROGI REZERVATI U HRVATSKOJ

Strogi rezervat je područje u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnošću. Zabranjena je svaka djelatnost i obavljanje bilo kakvih radova koji bi mogli narušiti slobodnu evoluciju prirode.

1. Hajdučki i rožanski kukovi

2. Bijele i samarske stijene

NACIONALNI PARKOVI U HRVATSKOJ
Nacionalni parkovi su zakonom proglašena područja osobite prirodne, kulturne, znanstvene, odgojne, obrazovne, estetske, turističke i rekreacijske vrijednosti.

U njima su dozvoljene aktivnosti ljudi kojima se ne narušava prirodna ravnoteža.

1. Brijuni

2. Kornati

3. Krka

4. Mljet

5. Paklenica

6. Plitvička jezera

7. Risnjak

8. Sjeverni Velebit

PARKOVI PRIRODE U HRVATSKOJ

Park prirode je prirodno ili dijelom kultivirano područje od posebne vrijednosti. Unatoč zaštiti u njemu su dopuštene ljudske aktivnosti koje se kontroliraju da ne bi narušile njegova obilježja. Parkovi prirode u Republici Hrvatskoj su:

1. Park prirode Biokovo                           

2. Park prirode Lonjsko polje                

3. Park prirode Papuk                            

4. Park prirode Velebit      

5. Park prirode Učka

6. Park prirode Lastovsko otočje

7. Park prirode Kopački rit

8. Park prirode Medvednica

9.  Park prirode Telašćica

10. Park prirode Vransko jezero

11. Park prirode Žumberačko - Samoborsko gorje

Svjetska udruga za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN) utvrdila je kriterije prema kojima se utvrđuje ugroženost biljnih i životinjskih vrsta na temelju čega se izrađuju CRVENI POPISI i CRVENE KNJIGE, a koji predstavljaju jednu od temeljnih stručnih podloga u zaštiti prirode. Ovi dokumenti daju informaciju o vrstama kojima prijeti izumiranje, i u kojoj mjeri. IUCN donosi slijedeće kategorije ugroženosti:

1. IZUMRLE VRSTE (EX)

• Izumrle u prirodi (EW) - više ne postoji živi primjerak u prirodi
• Regionalno izumrle (RE) - izumrle u Hrvatskoj

2. VRSTE PRED IZUMIRANJEM

• Kritično ugrožene (CR) - postoji izuzetno visoki rizik od izumiranja
• Ugrožene (EN) - postoji veoma visok rizik od izumiranja
• Osjetljive (VU) - postoji visoki rizik od izumiranja

3. VRSTE KOJIMA NE PRIJETI IZUMIRANJE

• Gotovo ugrožene (NT) - nisu pred izumiranje, ali bi uskoro mogle biti
• Najmanje zabrinjavajuće (LC) - vrednovane su kriterijima IUCN-a te je utvrđeno da ne pripadaju ni jednoj od spomenutih kategorija
• Nedovoljno poznate (DD) - nema dovoljno podataka potrebnih za procjenu rizika od izumiranja

Crvene liste i crvene knjige pripadaju najšire primjenjivanim alatima u zaštiti biološke raznolikosti u svijetu.

Crvene liste i knjige na stručnoj i znanstvenoj podlozi pripremaju stručnjaci, uglavnom biolozi, specijalisti za pojedinu skupinu flore ili faune za koju je crvena lista ili knjiga i izrađena.

Glavna je svrha crvenih lista ili knjiga da usmjere pozornost svekolike javnosti na vrste koje se smatraju ugroženima, pa zahtijevaju određene programe zaštite ili drugu aktivnost kako bi se očuvale. 

 Zaštićene biljke rastu i u našem kraju, a to su:

                          KRANJSKI BIJELI BUN

                               CRETNA BREZA

                            CRETNA CRVOTOČINA

                           MESOŽDERKA ROSIKA

                             GORSKI TROLIST

Neke od zaštićenih biljaka našeg kraja su i ljekovite, kao mesožderka rosika koja se već odavno upotrebljava u tradicionalnoj europskoj medicini za liječenje suhog kašlja i bolesti pluća ili gorski trolist kojim se liječe bolesti želudca i crijeva, kožne bolesti, bolesti živaca, reuma i giht, glavobolja i migrena, slabokrvnost.

Ljekovite su i:     

 BAZGA

Drugi nazivi: bazgovina, crna zova, zovika

Upotreba: liječenje gripe, prehlade, upala zubnog mesa

BREZA

Drugi nazivi: viseća breza, bradavičava breza

Upotreba:  za liječenje upala mokraćnog trakta, bubrežnih kamenaca

GAVEZ

Drugi nazivi: crni korijen, kilnjak, konjski rep, volovski jezik

Upotreba:  liječi rane

GLOG

Drugi nazivi: bijeli trn, glogovac, pasji trn

Upotreba: za liječenje aritmije srca

ANIŠ

Drugi nazivi: anis, slatki „komorač“, slatki janiž

Upotreba:  liječenje probavnih tegoba, kašlja, grčeva, svraba i ušiju

BRŠLJAN

Drugi nazivi: obični bršljan, zimzelen

Upotreba: za liječenje  kašlja i bronhijalnih tegoba, svrbež kože

ČEMPRES

Drugi nazivi: obični, mediteranski, vazdazeleni čempres

Upotreba: za liječenje proširenih vena i hemoroida

DJETELINA

Drugi nazivi: kravljača

Upotreba: bolesti kože, čirevi

HRAST LUŽNJAK

Upotreba:  za liječenje proljeva, kože, laganog krvarenja

KAMILICA

Upotreba: liječenje problema s probavom, upale grla, očiju, sinusa

MRTVA KOPRIVA

Upotreba: upale kože, proljeva, nesanice

KUPINA

Upotreba: za liječenje čireva i ozljeda kože

LIPA

Upotreba: za liječenje jetre, žučnog kamenca, problem sa spavanjem

PAPRENA METVICA

Drugi nazivi: menta, pepermint

Upotreba: otekline, povraćanje, nadutost, oralne infekcije

POLJSKA PRESLICA

Drugi nazivi: barska metlica, mali rastavić, konjski rep

Upotreba: tegobe s bubrezima, reumatizam, krhkost kostiju

RUSOMAČA

Drugi nazivi: gusomača, kozomača, pastirska torbica

Upotreba: krvarenje iz nosa

DIVLJA RUŽA

Drugi nazivi: pasja ruža, šipkovina, šipkova ruža

Upotreba: gripa, proljev, nedostatak vitamina C

DIVLJI SLJEZ

Drugi nazivi: šumski sljez, crni sljez, sliz

Upotreba: bolesti bronhija i kašalj, nadraženost crijeva

TRPUTAC

Drugi nazivi: muška bokvica

Upotreba: za liječenje astme, bronhitisa, kože, kolesterola

VRBA

Upotreba: liječenje groznice, gripe, glavobolje

TRATINČICA

Drugi nazivi: bela rada, iskrica, margetica, ovčica

Upotreba: ublažava grčeve, pročišćava krv

PAPRAT

Drugi nazivi: bujuška, glistovnica

Upotreba: liječenje glista i trakavice, reume

MATIČNJAK

Drugi nazivi: čelina trava, maternjak, pčelinja metvica

Upotreba: grčeve, srce, dezinficira i cieli rane

ŠUMSKA JAGODA

Upotreba: kamenac, pročišćuje krv

ŠTAVELJ

Upotreba: proljev, slabokrvnost

MASLAČAK

Drugi nazivi: radič, mljekača, žuti dimac, talijanska salata

Upotreba: bubrežne tegobe i pretilosti

VODOPIJA

Drugi nazivi: cikorija, žutenica, konjogriz

Upotreba: jetra, bubrezi, naticanje