Osnovna škola Gvozd

Ove godine najavljujemo vam dvanaestu Noć knjige, koju tradicionalno organiziramo u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja). 

U Noći knjige 2023. u fokusu će nam biti umjetna inteligencija.

SANJAJU LI ROBOTI ELEKTRIČNE KNJIGE?

Premda je stigla iz računalne znanosti, umjetna inteligencija ubrzano prerasta u društveni fenomen. Najavljena kao temelj četvrte industrijske revolucije, pred čovjeka postavlja niz izazova te filozofskih i etičkih pitanja, uz čije će odgovore, čini se, biti vezana i sudbina čovječanstva.
Dok razvijamo umjetnu inteligenciju i intenzivno je „hranimo“ ljudskošću, javlja se strepnja pred pitanjem što ćemo (ili koga) točno stvoriti te hoćemo li, kao civilizacija, nešto izgubiti. Moguće odgovore na ta pitanja već desetljećima nudi književnost, i to u žanru znanstvene fantastike, osobito distopije. 
Naime, ljudska mašta umjetnu je inteligenciju najavila još u 19. stoljeću, romanom Samuela Butlera Nigdina (Erewhon) 1872. godine. U svojevrsnom eseju unutar teksta, naziva Book of the Machines, inspiriran Darwinovom teorijom evolucije, autor predviđa da bi strojevi mogli razviti svijest. Karel Čapek pak, u čuvenom dramskom tekstu R.U.R. 1920. godine, prvi put upotrebljava naziv „robot“. U distopijskoj slici svijeta, u kojoj smo robote učinili „previše sličnima“, oni, nezadovoljni svojim statusom, dižu ustanak i uništavaju čovječanstvo.

Daleko od fantazije, u svakidašnjoj praksi, umjetna inteligencija nudi rješenja za brojne probleme suvremenog svijeta, razvijajući korisne proizvode, usluge i sustave. Mnoge od njih koristimo i ne znajući, zahvaćeni revolucijom koja nas vodi u novo doba. 

U Noći knjige 2023. pozivamo vas da propitate fenomen umjetne inteligencije. U tome vam može pomoći književnost, u kojoj je ljudska mašta razvila nebrojene scenarije susreta čovjeka i stroja. Tu su i ostale umjetnosti, jer su iz svijeta knjige roboti i ostali strojevi hrabro zakoračili na kazališne daske, u strip, a osobito plodna je za njih bila sedma umjetnost. No prije svega ne zaboravimo znanost, zahvaljujući kojoj se koncept umjetne inteligencije razvija i promišlja, i to ne samo iz aspekta računalne znanosti, već i iz društveno-humanističkog kuta, osobito psihologije, jezičnih znanosti i filozofije.
Fascinira li i vas umjetna inteligencija? Može li biti korisna i za knjigu i čitanje? Kako? Zanemarujemo li, oslanjajući se olako na njezina rješenja, vlastite intelektualne resurse? Hoće li umjetna inteligencija u nekom trenutku moći potpuno zamijeniti čovjeka? Može li stroj postati uspješan autor? Što bi to moglo značiti za umjetnost, osobito za književnost?
U vjeri da tehnološki napredak emociju i mudrost nikad neće moći zamijeniti algoritmom, ovogodišnja Noć knjige nada se, uz vašu kreativnu pomoć, iznjedriti prava pitanja i poneki zanimljiv odgovor u vezi s ovim fenomenom.

Značajne obljetnice
Podsjećamo i na odabrane knjiške obljetničare i obljetničarke koji također mogu poslužiti kao inspiracija prilikom osmišljavanja programa kojima se proslavlja knjiga i čitanje. Marija Jurić Zagorka, prva hrvatska profesionalna novinarka i jedna od najčitanijih hrvatskih književnica, rođena je prije 150 godina, baš kao i dvojica istaknutih književnika iz razdoblja hrvatske moderne: Dinko Šimunović i Antun Gustav Matoš.
Također, u 2023. godini 100 je godina otkako je rođen naš književnik i novinar Miljenko Smoje te 130 godina od rođenja velikog Miroslava Krleže. 

Izvor: nocknjige.hr