Učenici 6. razreda su na satu Povijesti i Hrvatskog jezika imali priliku istražiti i naučiti nešto više o jednom od najvažnijih kulturnih i jezičnih naslijeđa hrvatske povijesti – glagoljici. Glagoljica je najstarije slavensko pismo, a njezino proučavanje omogućilo je učenicima da bolje razumiju bogatu povijest, tradiciju i kulturnu baštinu našeg naroda.
Učenici su započeli istraživanje o glagoljici, njezinim korijenima i značenju kroz različite izvore. Na nastavi Povijesti te na izvannastavnoj aktivnosti „Vremeplovci“ istraživali su povijesne dokumente, slike i tekstove koji su im pomogli u razumijevanju uloge ovog pisma u širenju pisane kulture u srednjovjekovnoj Europi. Učenici su izradili prezentacije, kroz koje su dijelili svoja saznanja s razredom. Korištenjem digitalnih alata, učenici su uspješno prikazali povijesne činjenice, razvoj glagoljice te njezinu uporabu u crkvenim i kulturnim tekstovima.
Na nastavi Hrvatskog jezika, uz upoznavanje biografija Ćirila (Konstantina) i Metoda te njihovih djelovanja kako bi se ondašnje stanovništvo opismenilo, učenici su otkrili koje crkvene i zakonodavne knjige su prevedene na pojedine jezike. Podrobnije su proučili nastanak Bašćanske ploče i njen sadržaj koji spominjemo kao najvažniji spomenik i dokaz pismenosti Hrvata onoga vremena.
Za vrijeme trajanja projekta, učenici su uredili pano na kojem su izloženi važni podatci o glagoljici. Na pano su postavljeni primjeri glagoljskih slova, povijesne slike te kratki tekstovi o najpoznatijim glagoljaškim rukopisima i spomenicima. Proučavajući sadržaj panoa i ostali učenici mogu bolje razumjeti kako su izgledala glagoljička slova i koje je mjesto glagoljica imala u kulturnoj povijesti Hrvatske.
Učenici su se također zabavljali i učili kroz interaktivne igre. Na satu povijesti organizirane su igre u kojima su učenici mogli prepoznavati slova glagoljice, slagati riječi i učiti kroz izazove koji su ih poticali na razmišljanje. Ove igre su im pomogle da na zabavan način upoznaju oblike i značenje glagoljskih znakova, čineći nastavu dinamičnijom i zanimljivijom.
Na satovima hrvatskog jezika učenici su osim proučavanja glagoljičnih slova samostalno čitali i pisali glagoljicom, izrađivali medaljone ukrašene hrvatskim pleterom s vlastitim monogramom.
Projekt "U svijetu glagoljice" pokazao je koliko je važno očuvati kulturnu baštinu i tradiciju. Kroz istraživanje, izradu prezentacija, uređenje panoa i igru, učenici su, ne samo naučili o glagoljici, već su i razvili vještine suradnje, prezentiranja i kritičkog mišljenja.
Kroz ovakav pristup, učenici su se upoznali s jednim od najvažnijih dijelova naše kulturne baštine, koji je bio ključan za razvoj slavenske pismenosti i očuvanje jezične tradicije.
Članak napisale učiteljice Nikolina Sukalić Rom i Katarina Kuzmić
.jpg){kind=small}
