preskoči na sadržaj

Osnovna škola Gvozd

 > O školi  > Knjižnica
Knjižnica

Hrvatske planine

Autor: Unknown , 6. 6. 2012.

 

    Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj

 

 

Povodom obilježavanja Dana zaštite planinske prirode u Hrvatskoj (8.6.) održano je predavanje o hrvatskim planinama, a zatim i kviz. Učenici četvrtog razreda izradili su plakat Hrvatske planine koji krasi hol naše škole.

  Hrvatske planine pripadaju Dinaridima te su manjim dijelom istočni nastavak Alpa.

                 

Hrvatske planine nisu visoke, a među njima, za razliku od ostalih država jugoistoka Europe, nema vrhova viših od 2000 metara.

 

  NAJVIŠI VRHOVI HRVATSKIH PLANINA

 

Planina

Vrh

Visina (m)

Dinara

Sinjal /Dinara

1831

Kamešnica

Kamešnica

1809

Biokovo

Sveti Jure

1762

Velebit

Vaganski vrh

1757

Plješivica

Ozeblin

1657

Velika Kapela

Bjelolasica (Kula)

1533

Risnjak

Risnjak

1528

Svilaja

Svilaja

1508

Snježnik

Snježnik

1506

 

NAJVIŠI  VRHOVI  HRVATSKIH  ŽUPANIJA

 

Redni broj

Naziv županije

Najviši vrh

Visina
(m n/v)

Planina ili gora

Napomena

1.

Šibensko-kninska

Sinjal

1831

Dinara

Najviši hrvatski vrh

2.

Splitsko-dalmatinska

Sveti Jure

1762

Biokovo

 

3.

Ličko-senjska

Vaganski vrh

1758

Velebit

 

4.

Zadarska

Kremen

1591

Plješivica

Krbavski dio Plješivice

5.

Primorsko-goranska

Kula

1533

Bjelolasica

ponekad se smatra dijelom Velike Kapele

6.

Karlovačka

Velika Javornica

1374

Velika Kapela

 

7.

Istarska

Veliki Planik

1272

Ćićarija

 

8.

Dubrovačko-neretvanska

Sveti Ilija

1234

Sniježnica

Najjužniji najviši hrvatski kopneni vrh

9.

Krapinsko-zagorska

Ivanščica

1060

Ivanščica

 

10.

Grad Zagreb

Sljeme

1033

Medvednica

 

11.

Zagrebačka

bezimeni vrh

1006

Žumberačka gora

blizu vrha zvanog Ravna gora (1001 m)

12.

Požeško-slavonska

Brezovo polje

985

Psunj

Najviši vrh Slavonije

13.

Virovitičko-podravska

Papuk

953,75

Papuk

Najviši vrh Papuka

14.

Bjelovarsko-bilogorska

Crni vrh

863

Papuk

zapadni dio Papuka

15.

Osječko-baranjska

Petrov vrh

701

Krndija

po nekim izvorima 700 ili 697 m

16.

Varaždinska

Ravna gora

686

Ravna gora

dio Maceljske gore

17.

Koprivničko-križevačka

Vranilac

643

Kalnička gora

Vrh se zove i Kalnik

18.

Brodsko-posavska

Kapovac

618

Babja gora

ponekad dio Požeške gore

19.

Sisačko-moslavačka

Piramida

616

Zrinska gora

 

20.

Međimurska

Mohokos

344,4

Međimurske gorice

 

21.

Vukovarsko-srijemska

Liska

297

Fruška gora

Najistočniji hrvatski vrh

RISNJAK

Planinski masiv Risnjak spada u najljepše hrvatske planine. Planina je dobila ime po risu, koji obitava u njezinim šumama. Pod Risnjakom izvire rijeka Kupa, jedna od najčišćih rijeka u Republici Hrvatskoj. NP Risnjak osnovan je 1953. godine.

PLJEŠIVICA

Lička Plješivica je planina u Hrvatskoj, a jedan manji dio nalazi se na granici s BIH. Pruža se od Plitvičkih jezera do Zrmanje i dijeli Liku od Pounja. Najviši vrh je Ozeblin, 1657 m.

VELIKA KAPELA

Velika Kapela je planinski lanac u Hrvatskoj, nalazi se na istoku Gorskog Kotara. Tu se nalazi najuži planinski prag između kontinentalne Panonije i primorskog Mediterana. Na Velikoj Kapeli nalaze se strogi rezervati Bijele i Samarske stijene, te Klek iznad frankopanskog grada Ogulina. Najviši vrh je Bjelolasica (Kula): 1534 metara n/v.

MALA KAPELA

Mala Kapela planinski je lanac u Hrvatskoj, nalazi se na sjeveru Like, a pruža se od Velike Kapele na zapadu do Plitvičkih jezera te do Gacke i Krbave na jugu. Najviši vrh je Seliški vrh, 1279 metara.

VELEBIT

Velebit ili velebitski masiv je najduža planina u Hrvatskoj (145 km). Velebit je širine od 10 do 30 km, a površina mu je oko 2200 km2, a najviši vrh Vaganski vrh (1.757 m). Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.

Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija prikazana na naličju kovanice od 50 lipa. Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna "Lukin jama" duboka je 1.392 m (od visine 1.436 m do dubine od 81 m n/m).

DINARA

Dinara čini prirodnu granicu između BiH i Hrvatske. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km (druga po duljini planina u RH), između rijeke Cetine na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Najviši vrh, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH, a vrh Sinjal ili Dinara (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj. Često se umjesto naziva za vrh Sinjal upotrebljava i ime planine - Dinara, pa čak takvo imenovanje preteže u zemljopisnim kartama i publikacijama.

 

KAMEŠNICA

Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske s BiH, u Dalmatinskoj zagori iznad Sinja. Najviši se vrh Konj (1856 m n/v) nalazi u BiH, a drugi po visini vrh, Kurljaj ili Kamešnica, ima visinu od 1809 m n/v i pripada teritoriju Hrvatske; po nadmorskoj visini je Kurljaj drugi vrh Hrvatske.

Na Kamešnici se mogu naći brojne biljne vrste iznimne ljekovitosti i čistoće, poput gorske metvice, gorskog pelina, alpskih lišajeva, majčine dušice, kadulje, enciana i mnogih drugih. Životinjski svijet nije iznimno brojan jer je planina po vrhovima goletna, pa je naseljavaju većinom gmazovi, nekoliko vrsta gušterica, brojni planinski zelembaći, poskok, planinska riđovka.

BIOKOVO

Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Dalmatinske zagore. Najviši vrh planine je Sveti Jure, visok 1762 metra, na kojem se nalazi TV odašiljač i do kojeg vodi Biokovska cesta duga 23 km.

Područje planine Biokovo je proglašeno Parkom prirode 1981. godine.

SVILAJA

Svilaja je planina u Dalmatinskoj Zagori, usporedna s višim sjevernijim lancem Dinara-Troglav. Pruža se smjerom sjeverozapad-jugoistok između Sinjskoga i Petrovog polja u dužini oko 30 km. Najviši je južni vrh Svilaje (Bat) 1508 m iznad Sinja. Osim toga Svilaja je i ime jedne od vila iz romana Petra Zoranića, „Planine“.

 

UČKA

Učka je najviša planina istarskog poluotoka u zapadnoj Hrvatskoj. Njen najviši vrh Vojak visok je po nekim podacima 1.396 m (ili 1.401 m). Njegovo je tjeme gola kamena glavica, na kojoj je vidikovac.

Zanimljivosti: Asteroid 1996 DG2, otkriven 1996. sa Zvjezdarnice Višnjan dobio je od strane Međunarodne Astronomske Unije naziv 9657 Učka. Park Prirode Učka se nalazi u planinskom masivu Učke u blizini grada Rijeke i obuhvaća površinu od 160 četvornih kilometara.

MOSOR

Mosor je planina u Dalmaciji. Proteže se uz more, na potezu od Splita do Omiša. Današnji naziv je, prema nekim tumačenjima, od fra. mons d'or = zlatna planina. Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).

Nekoliko neočekivanih pronalazaka je nađeno na Mosoru, kao što su čovječja ribica (Proteus anguinus), koja je pronađena 1979. godine u Đuderinoj jami kod Dugopolja, te endemska mosorska gušterica (Lacerta mosorensis) koja živi na višim predjelima.

ĆIĆARIJA

Ćićarija je vapnenački vijenac na sjeveru Istre. Od ostatka Istre izdvaja se većom nadmorskom visinom i hladnijom klimom.Ćićarija je slabo naseljena i dijeli se na manji slovenski i veći hrvatski dio. Priroda je tu izuzetno očuvana. Najviši vrh je Veliki Planik (1272 m).








Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

 
Logo škole

 
Oglasna ploča
 
POPIS UDŽBENIKA
 
Školsko zvono

 
HRABRI TELEFON
 
RED BUTTON

 
Lektira

 
Hrvatski pravopis

 
Jezični savjeti

 
Korisni linkovi




 
Arhiva dokumenata
 
Upisi u srednju školu

 
e-Dnevnik

 
Sigurnost na internetu

 
Projekti

 

 

 
"Zajedno na obrok 2"

 
Zelena čistka

 
Poveznice

 

 

 

 

 
Računi e-pošte

  

 

 

 

 

 
Tražilice

 
 > O školi  > Knjižnica
CMS za škole logo
Osnovna škola Gvozd / Ul. kralja Petra Svačića 21, HR-44410 Gvozd / os-gvozd.skole.hr / os-gvozd@os-gvozd.skole.hr
preskoči na navigaciju