Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine, kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO) – međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica.

Vremenska prognoza je predviđanje vremenskih uvjeta nekog područja. Vremenske prilike označavaju stanje u Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj, a znanost koja proučava promjenu vremenskih prilika ( oborine, tornada, oluje) zove se meteorologija.

Nekada se promatralo nebo i ponašanje biljaka i životinja da bi se saznalo kakvo će vrijeme biti. Danas se za prognoziranje vremena svakodnevno prikupljaju podaci iz meteoroloških postaja s prilično velikog područja. Meteorološke postaje su opremljene termometrima, higrometrima,menzurama i živinim barometrima. Podaci se prikupljaju iz više od 8000 meteoroloških postaja na kopnu,brodova,zrakoplova,balona i meteoroloških satelita te se šalju svaka tri sata u 13 glavnih meteoroloških središta Svjetske meteorološke organizacije, gdje se pohranjuju u računala, a meteorolozi na temelju njih rade vremenske prognoze.

Učenici su upoznati sa nekim od mjernih instrumenata (termometar,barometar, kišomjer, vjetrokaz) i za što se oni koriste, te kako pomoću tih instrumenata doći do vremenske prognoze.

Na kraju su izradili plakat sa mjernim instrumentima.

„Zato nam nemojte zamjeriti ako najavimo maglu, a nema je u središtu Zagreba. Sigurno je ima u blizini Save ili u Maksimiru.“

 Slađana Smičibrada,
učiteljica geografije