2012-05-22 08:47:00 Ljekovite biljke našeg kraja
Uz obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti, 22. svibnja u Republici Hrvatskoj obilježavamo i Dan zaštite prirode, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor Republike Hrvatske. Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se kako bi se upozorilo na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti i ubrzano siromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek. U prostoru školske knjižnice organizirali smo izložbu ljekovitog i zaštićenog bilja našeg kraja. Učenici su upoznati s različitim vrstama ljekovitog bilja koje raste u njihovom okruženju i upotrebom u liječenju. Nakon predavanja degustirali smo domaće čajeve od mente, kamilice i kadulje.
Pojam biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji. Biološka raznolikost je skup svih živih organizama koji naseljavaju Zemlju. Uključuje, biljke, životinje, gljive i mikroorganizme pa čak i bakterije. Stabilna biološka raznolikost obično podrazumijeva zdravi okoliš. Premda još nije poznat ni približan opseg biološke raznolikosti, znanstvenici su do danas opisali i klasificirali 1,75 milijuna vrsta, i to 1.063.000 životinjskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta te 11.200 mikroorganizama, a o genima se svakog dana saznaje nešto novo. Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta doseže 10 do 30 milijuna, no svake godine iščezava 40.000 vrsta, što uvelike smanjuje cjelokupnu ekološku ravnotežu i stabilnost.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća - od 50.000 do više od 100.000, što je za zemlju razmjerno malene površine vrlo visoka brojka.
Zakon o zaštiti prirode utvrđuje 9 kategorija zaštićenih područja. Nacionalne kategorije u najvećoj mjeri odgovaraju jednoj od međunarodno priznatih IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja. U tablici su prikazane kategorije zaštićenih područja, razina upravljanja i tko ih proglašava.
Razina upravljanja
očuvanje izvorne prirode, praćenje stanja prirode te obrazovanje županija Vlada RH
očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti, znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna državna Hrvatski sabor
očuvanje radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, a osobitog je znanstvenog značenja županija Vlada RH
zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti, odgojno-obrazovna, kulturno-povijesna, turističko-rekreacijska namjena državna Hrvatski sabor
zaštita krajobrazne raznolikosti, održivi razvoj i turizam županija županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba
ekološka, znanstvena, estetska ili odgojno - obrazovna županija županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba
zaštita krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja, odmor i rekreacija županija županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba
očuvanje prirodne ili sađene šume veće krajobrazne vrijednosti , odmor i rekreacija županija županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba
očuvanje umjetno oblikovanog prostora odnosno stabla koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost županija županijska skupština ili gradska skupština Grada Zagreba
STROGI REZERVATI U HRVATSKOJ
Strogi rezervat je područje u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnošću. Zabranjena je svaka djelatnost i obavljanje bilo kakvih radova koji bi mogli narušiti slobodnu evoluciju prirode.
1. Hajdučki i rožanski kukovi 2. Bijele i samarske stijene
U njima su dozvoljene aktivnosti ljudi kojima se ne narušava prirodna ravnoteža.
1. Brijuni 2. Kornati 3. Krka 4. Mljet 5. Paklenica 6. Plitvička jezera 7. Risnjak 8. Sjeverni Velebit
PARKOVI PRIRODE U HRVATSKOJ Park prirode je prirodno ili dijelom kultivirano područje od posebne vrijednosti. Unatoč zaštiti u njemu su dopuštene ljudske aktivnosti koje se kontroliraju da ne bi narušile njegova obilježja. Parkovi prirode u Republici Hrvatskoj su:
1. Park prirode Biokovo 2. Park prirode Lonjsko polje 3. Park prirode Papuk 4. Park prirode Velebit 5. Park prirode Učka 6. Park prirode Lastovsko otočje 7. Park prirode Kopački rit 8. Park prirode Medvednica 9. Park prirode Telašćica 10. Park prirode Vransko jezero 11. Park prirode Žumberačko - Samoborsko gorje Svjetska udruga za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN) utvrdila je kriterije prema kojima se utvrđuje ugroženost biljnih i životinjskih vrsta na temelju čega se izrađuju CRVENI POPISI i CRVENE KNJIGE, a koji predstavljaju jednu od temeljnih stručnih podloga u zaštiti prirode. Ovi dokumenti daju informaciju o vrstama kojima prijeti izumiranje, i u kojoj mjeri. IUCN donosi slijedeće kategorije ugroženosti: 1. IZUMRLE VRSTE (EX) Izumrle u prirodi (EW) - više ne postoji živi primjerak u prirodi Regionalno izumrle (RE) - izumrle u Hrvatskoj 2. VRSTE PRED IZUMIRANJEM Kritično ugrožene (CR) - postoji izuzetno visoki rizik od izumiranja Ugrožene (EN) - postoji veoma visok rizik od izumiranja Osjetljive (VU) - postoji visoki rizik od izumiranja 3. VRSTE KOJIMA NE PRIJETI IZUMIRANJE Gotovo ugrožene (NT) - nisu pred izumiranje, ali bi uskoro mogle biti Najmanje zabrinjavajuće (LC) - vrednovane su kriterijima IUCN-a te je utvrđeno da ne pripadaju ni jednoj od spomenutih kategorija Nedovoljno poznate (DD) - nema dovoljno podataka potrebnih za procjenu rizika od izumiranja
Crvene liste i crvene knjige pripadaju najšire primjenjivanim alatima u zaštiti biološke raznolikosti u svijetu. Crvene liste i knjige na stručnoj i znanstvenoj podlozi pripremaju stručnjaci, uglavnom biolozi, specijalisti za pojedinu skupinu flore ili faune za koju je crvena lista ili knjiga i izrađena. Glavna je svrha crvenih lista ili knjiga da usmjere pozornost svekolike javnosti na vrste koje se smatraju ugroženima, pa zahtijevaju određene programe zaštite ili drugu aktivnost kako bi se očuvale.
Zaštićene biljke rastu i u našem kraju, a to su: KRANJSKI BIJELI BUN
CRETNA BREZA
CRETNA CRVOTOČINA
MESOŽDERKA ROSIKA
GORSKI TROLIST
Neke od zaštićenih biljaka našeg kraja su i ljekovite, kao mesožderka rosika koja se već odavno upotrebljava u tradicionalnoj europskoj medicini za liječenje suhog kašlja i bolesti pluća ili gorski trolist kojim se liječe bolesti želudca i crijeva, kožne bolesti, bolesti živaca, reuma i giht, glavobolja i migrena, slabokrvnost. Ljekovite su i: BAZGA Drugi nazivi: bazgovina, crna zova, zovika Upotreba: liječenje gripe, prehlade, upala zubnog mesa
BREZA Drugi nazivi: viseća breza, bradavičava breza Upotreba: za liječenje upala mokraćnog trakta, bubrežnih kamenaca
GAVEZ Drugi nazivi: crni korijen, kilnjak, konjski rep, volovski jezik Upotreba: liječi rane
GLOG Drugi nazivi: bijeli trn, glogovac, pasji trn Upotreba: za liječenje aritmije srca
ANIŠ Drugi nazivi: anis, slatki „komorač“, slatki janiž Upotreba: liječenje probavnih tegoba, kašlja, grčeva, svraba i ušiju
BRŠLJAN Drugi nazivi: obični bršljan, zimzelen Upotreba: za liječenje kašlja i bronhijalnih tegoba, svrbež kože
ČEMPRES Drugi nazivi: obični, mediteranski, vazdazeleni čempres Upotreba: za liječenje proširenih vena i hemoroida
DJETELINA Drugi nazivi: kravljača Upotreba: bolesti kože, čirevi
HRAST LUŽNJAK Upotreba: za liječenje proljeva, kože, laganog krvarenja
KAMILICA Upotreba: liječenje problema s probavom, upale grla, očiju, sinusa
MRTVA KOPRIVA Upotreba: upale kože, proljeva, nesanice
KUPINA Upotreba: za liječenje čireva i ozljeda kože
LIPA Upotreba: za liječenje jetre, žučnog kamenca, problem sa spavanjem
PAPRENA METVICA Drugi nazivi: menta, pepermint Upotreba: otekline, povraćanje, nadutost, oralne infekcije
POLJSKA PRESLICA Drugi nazivi: barska metlica, mali rastavić, konjski rep Upotreba: tegobe s bubrezima, reumatizam, krhkost kostiju
RUSOMAČA Drugi nazivi: gusomača, kozomača, pastirska torbica Upotreba: krvarenje iz nosa
DIVLJA RUŽA Drugi nazivi: pasja ruža, šipkovina, šipkova ruža Upotreba: gripa, proljev, nedostatak vitamina C
DIVLJI SLJEZ Drugi nazivi: šumski sljez, crni sljez, sliz Upotreba: bolesti bronhija i kašalj, nadraženost crijeva
TRPUTAC Drugi nazivi: muška bokvica Upotreba: za liječenje astme, bronhitisa, kože, kolesterola
VRBA Upotreba: liječenje groznice, gripe, glavobolje
TRATINČICA Drugi nazivi: bela rada, iskrica, margetica, ovčica Upotreba: ublažava grčeve, pročišćava krv
PAPRAT Drugi nazivi: bujuška, glistovnica Upotreba: liječenje glista i trakavice, reume
MATIČNJAK Drugi nazivi: čelina trava, maternjak, pčelinja metvica Upotreba: grčeve, srce, dezinficira i cieli rane
ŠUMSKA JAGODA Upotreba: kamenac, pročišćuje krv
ŠTAVELJ Upotreba: proljev, slabokrvnost
MASLAČAK Drugi nazivi: radič, mljekača, žuti dimac, talijanska salata Upotreba: bubrežne tegobe i pretilosti
VODOPIJA Drugi nazivi: cikorija, žutenica, konjogriz Upotreba: jetra, bubrezi, naticanje
|
Osnovna škola Gvozd |