Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine, kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO) - međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Temeljni program WMO-a je služba Svjetskoga meteorološkog bdjenja (World Weather Watch, kratica WWW).

Jedinstvena mreža, koju čine tri svjetska meteorološka centra, 34 regionalna specijalizirana meterološka centra i 185 zemaljskih ili nacionalnih meteoroloških centara, skuplja, obrađuje i razmjenjuje oko 15 milijuna znakovnih informacija na dan i izrađuje 2000 vremenskih karata.  

Upravo su podaci iz mreža posebnih meteorološko-ekologijskih postaja za mjerenje ozona, stakleničkih plinova i aerosola omogućili WMO-u, u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća, uzbunjivanje svjetske javnosti o mogućim, umjetno izazvanim globalnim promjenama klime. Na poticaj Prve svjetske konferencije o klimi, održane 1976., tri godine kasnije ustanovljen je izvanredno važan Svjetski klimatski program.

Pripravnost na vrijeme – klimatska inteligencija, tema je odabrana za Svjetski meteorološki dan 2018. Ako tome pridodamo i odgovorno upravljanje vodnim gospodarstvom, zaokružili smo temeljne pokretače održivog razvoja.

Vrijeme, klima i voda ključni su za javnu dobrobit, zdravlje i sigurnost opskrbe hranom. No, istovremeno mogu biti i destruktivni. Događaji velikog utjecaja poput tropskih ciklona, obilnih kiša, suše, zimskih oluja i niskih temperatura od pamtivijeka odnose ljudske žrtve i uništavaju ljudsku egzistenciju. Međutim, u današnje vrijeme uslijed klimatskih promjena dolazi do pojačanog intenziteta i učestalosti nekih od tih događaja.

Kako nastaje vremenska prognoza?

Vremenska prognoza je predviđanje vremenskih uvjeta nekog područja. Vremenske prilike označavaju stanje u Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj, a grana znanosti koja proučava promjenu vremenskih prilika (oborine, oluje, tornada, cikloni …) zove se meteorologija. Danas se za prognoziranje vremena svakodnevno prikupljaju podaci iz meteoroloških postaja s prilično velikog područja. Meteorološke postaje su opremljene termometrima, higrometrima, anemometrina, menzurama i živinim barometrima.
Podaci se prikupljaju iz više od 8 000 meteoroloških postaja na kopnu, brodova, zrakoplova, balona, naftnih platformi i meteoroloških satelita, te se svaka tri sata šalju u 13 glavnih meteoroloških središta Svjetske meteorološke organizacije, gdje se pohranjuju u računala, a meteorolozi na temelju njih rade vremenske prognoze.

Promatranjem oblaka možemo saznati hoće li će padati kiša ili ne.

Učenici proučavaju vrste oblaka i koji oblaci donose oborine.

Listić - vrste oblaka i oborine.