Dio je to školskog kurikuluma gdje se interdisciplinarno obrađuju nastavne teme iz hrvatskog jezika, geografije, engleskog jezika i prirode.

Prvo su učenici iz prirode obrađivali temu biljke kontinentalnih listopadnih šuma. Kroz razgovor s učiteljem Vinkom Kadečka prisjetili su se što do sada znaju o biljnom svijetu u šumi, a nakon toga tražili su i prepoznavali biljke specifične za ovo područje. Uslijedilo je rješavanje nastavnih listića i analiza urađenog.

Nakon toga su sa učiteljicom hrvatskog jezika Brankom Rapić pripremali obradu nastavne jedinice opis otvorenog prostora. Razgovarali su o okolini uz korištenje svih osjetila (sluh, vid, opip i miris). Te su zajedno s učiteljem ponovili što su vidjeli, čuli, opipali kako bi što uspješnije napisali domaću zadaću na zadanu temu.

Z obradu sadržaja iz engleskog jezika, učenici su bili podijeljeni u četiri skupine. Svaka skupina je dobila listić s pitanjima o terenskoj nastavi: koliko često idu na terensku nastavu, gdje idu, koliko traje terenska nastava… Nakon analize listića, slijedila je oluja ideja- učenici su pisali na papiriće opremu koju smatraju da im je potreba na terenskoj nastavi. Prethodno su u školu trebali donijeti opremu koja im je potrebna u prirodi, tj. na terenskoj nastavi. U školi su ostavili svu tu opremu u velikoj kutiji, a u Podgorju su učenici vadili jedan po jedan predmet iz te kutije i povezivali ga s karticama s riječima na engleskom jeziku. Nakon toga su na papiriće pisali pet predmeta za koje smatraju da su im najviše potrebni za boravak u prirodi i naveli razloge za to.

Iz geografije su ponavljali snalaženje u prostoru, tj. orijentaciju. Uz pomoć kompasa i topografske karte Gvozda i okolice određivali su položaj na kojem se nalaze. Ponavljali su sadržaje vezane uz klimu, reljef i vegetaciju.

Učenici su potpuno surađivali u svi m zadacima, bili su jako zainteresirani i motivirani za rad. Sve nastavne jedinice su u potpunosti realizirane. Učenici su po povratku izrazili želju za češćom organizacijom ovakvog tipa nastave.